Prvo izdanje Kliničke neurologije izašlo je juna meseca 1962. godine, pre 47 godina. Ona je u svakom izdanju dopunjavana i menjana prateći razvoj neurologije, na neki način bila je dnevnik i beleške stanja i promena, svedok razvoja neurologije u svetu.
Sećam se prvih godina u ovoj struci. Dežurni lekar je morao sam da pregleda likvor i krvnu sliku u određenim hitnim slučajevima, na odeljenju je specijalizant sam pregledao goldsol reakciju za lues, Wassemanova reakcija je bila presudna za utvrđivanje da li bolesnik ima sifilis, a ako su postojale i određene psihičke promene dijagnoza progresivne paralize je data. Današnji kriterijumi su strožiji, testovi pouzdaniji. Nije bilo CT, MR, EEG, EMG, ali je lekar morao znati detaljno simptomatologije bolesti i sve finese neurološkog pregleda.
Danas su lekari (i bolesnici) bezbedniji: tu je medicinska tehnika i laboratorije. Poneki lekar nosi slušalice preko ramena i vrata, ali više kao znak raspoznavanja, retko kao sredstvo za pregled. U XIX veku su veliki patolozi otkrivali anatomske i histološke promene u bolestima, danas se ide na molekulni nivo opisa oboljenja, koristi se PCR, DNK etc, etc.
Klasični neurološki pregled je danas samo orijentaciona metoda pregleda. Dijagnostika se rešava i potvrđuju u laboratorijama, i dobroje daje tako. To je doprinos napretka.
Sedamnaesto izdanje Kliničke neurologije je sažetak sadašnjeg stanja neurologije i posvećenoje lekarima i onim studentima koji su zainteresovani za ovu granu medicine.
U ovoj knjizi dao sam sliku, inventar neurologije i svoje 60-godišnje iskustvo u radu na ovom polju.
Sedamnaesto izdanje Kliničke neurologije ima 290 potpuno novih stranica teksta, pored toga i 40 stranica prenetih iz moje knjige Neurološki pregled i osnovi kliničke neurologije. Deo novog teksta su informacije koje čitalac treba da dobije za saradnju sa genetičarima kao objašnjenja šta može dobiti i tražiti od cito i molekulne genetike za dijagnostiku naslednih bolesti.
Sindrom „mlitavog novorođenčeta i odojčeta“ je ranije obuhvatao samo nekoliko poremećaja, danas je poznato 20 sa tom kliničkom slikom,
– poznato je nekoliko desetina miopatija, od kojih samo udno-pojasnih 14,
– dominantno naslednih ataksija opisano je 28, naslednih neuropatija 30, hereditarnih paraplegija
U ovom izdanju Kliničke neurologije detaljnije su prikazani i:
– poremećaji sa trinukleotidnim ponovcima,
– kanalopatije,
– tauopatije,
– lečenja nervnih i mišićnih oboljenja prema stanju u 2009. godini,
– terapija naslednih poremećaja metabolizma i naslednih miopatija,
– genska terapija,
– neuroprotekcija,
– matićne ćelije.
Obojene slike, tabele i šeme praksaje u medicinskoj literaturi više od dve decenije. Savremene mogućnosti štampanja omogućile su širu primenu takvog prikaza teksta. Ova dodatna dimenzija izlaganja čijenica pomaže njihovoj boljoj diferencijaciji i isticanju, a nije zanemarIjiva ni njena osobina da ublaži monotoniju izgleda tekstova u stručnoj literaturi.
Borivoje M. Radojičić U Beogradu, maja 2011.
Recenzije
Još nema komentara.