Sestrinska rijec

Autorica ove knjige, spisateljica Snježana Grković-Janović, nije samo istraživač koji stručnoj i znanstvenoj javnosti predstavlja činjenice o oblikovanju i djelovanju sestrinske struke, izazovnoj temi, koja zaslužuje svoje mjesto u povijesti hrvatske medicine i, konačno, u historiografiji uopće, već i osoba koja je sama proživjela vrijeme odrastanja i oblikovanja suvremene sestrinske struke. Kao kći sestre Lujze Janović-Wagner imala je prigodu upoznati brojne sestre, suradnice strukovnog lista Sestrinska riječ te očima znatiželjne i smione djevojčice pratiti majku i njezine poduhvate u profesiji kojoj je svojski posvetila sebe. Budući da je autorica knjige i diplomirana socijalna radnica, posve je jasno da je mogla u tančine zapaziti, analizirati i čitateljima istaći i onaj ne manje značajan segment sestrinskog rada, vezan uz socijalnu problematiku u vremenu kada još socijalni radnici kao struka nisu postojali, a sestre obavljale taj složeni dio društvenog djelovanja. S druge strane, kao vrstan pripovjedač, Snježana Grković-Janović priča o listu u kojem su, uz njezinu majku, pisale brojne sestre, liječnici i drugi socijalno-medicinski radnici, svi složni, kako se tada uobičavalo reći – u borbi za narodno zdravlje; ona piše o onome o čemu su oni pisali. Ali ne staje samo na tome. U intimnim bilješkama prati ljude i trenutke iz njihovih života kroz prozorčiće svojih sjećanja. Njezine „male“ uspomene daju živost i ljudsku toplinu i često govore više od samih činjenica. Iz pera autorice ne izlaze samo prepričani članci. Ona osluškuje živo i toplo ljudsko srce, koje je kucalo ispod bijelo-plave odore i izglačanog ovratnika i vodilo te hrabre žene u njihovu djelovanju.

Ova je knjiga posvećena strukovnom listu Sestrinska riječ, koji je izlazio od siječnja 1933. do svibnja 1940. godine i bio glasilo diplomiranih sestara pomoćnica, danas znanih kao medicinske sestre. Posvećena je također jednoj cijeloj profesiji koja se hrabro suprotstavila bolesti, siromaštvu i neznanju u vremenu između dvaju svjetskih ratova kad su još vladale zarazne bolesti, a javnozdravstveni sustav tek oblikovao učinkovitije mjere svoga djelovanja. Članci terenskih sestara imaju povijesnu i kulturološku vrijednost jer nam iznose neposredna svjedočenja o svkodnevici međuratnog doba.