Muzikologija br.28
Šifra proizvoda:
Cena na sajtu:
880.00RSD
Nema na zalihama
Tema dvadeset osmog broja časopisa „Muzikologija“ proistekla je iz međunarodne naučne konferencije Rusko-srpske pojačke veze, koju je u oktobru 2018. godine organizovao Muzikološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu. Viševekovne muzičke, umetničke i kulturne veze između ruskog i srpskog naroda istraživali su i proučavali naučnici obeju zemalja, ali bogatstvo i značaj tih veza iziskuju nova ispitivanja i tumačenja. U ovom broju časopisa „Muzikologija“ okupili su se muzikolozi, filolozi i istoričari likovnih umetnosti iz Srbije i Rusije da na vremenski i tematski širokoj i interdisciplinarnoj osnovi osvetle tematiku rusko-srpskih prožimanja u domenu crkvene umetnosti i muzičkog izvođaštva. Temu broja uredila je dr Vesna Peno, naučni savetnik Muzikološkog instituta SANU, jedan od vodećih stručnjaka u oblasti vizantološke muzikologije. Ovaj broj „Muzikologije“ otvara njen rad koji odgovora na pitanje koliko danas znamo i koliko ne znamo o rusko-srpskim pojačkim vezama. Tatjana Subotin-Golubović daje studiju o ruskom triodnom stihiraru s kraja XII veka – hilandarskom rukopisu 307. Natalija Mosjagina piše o pesmama u čast kneza Lazara u staroruskim notiranim rukopisima. A Natalija Ramazanova se posvetila analizi službi u čast ruskih i srpskih svetitelja u kontekstu godišnjeg kruga crkvenog pojanja u XVI i XVII stoleću. Dve studije osvetljavaju rusko-srpske veze u oblasti likovnih umetnosti. Vladimir Simić posmatra odnos politike, pravoslavlja i umetnosti iz aspekta rusko-srpskih veza u XVIII veku. Jelena Mežinski Milovanović sagledava primere preuzimanja ruskih modela u crkvenom dvorskom slikarstvu i graditeljstvu, ostvarenjima ruskih emigranata u Srbiji između dva svetska rata. Najzad, jedna muzikološka studija posvećena je istoriji muzičke interpretacije. Marija Golubović sledi gostovanja slavnog Hora donskih kozaka u međuratnom Beogradu, u ogledalu arhivskih izvora i periodike onoga vremena. Rubriku „Varia“ sačinjava pet studija raznovrsne tematike, u vremenskom rasponu od renesanse do savremenog doba. Radovi Žarka Cvejića i Senke Belić pristupaju studijama renesansne muzike koja je poslednjih godina našla vrsne obrađivače među muzikolozima i muzičkim teoretičarima u Srbiji. Eva Šrajber se bavi Novom bečkom školom i njenim odjecima kododabranih kompozitora druge polovine XX veka. U radu Dragana Latinčića opisuje se primena centralne rotacije, jedne od najvažnijih izometrijskih transformacija, na projektovane metro-ritmičke entitete pojedinačnih harmonika spektra. Jedna studija u rubrici „Varia“ pripada etnomuzikologiji: Maja Radivojević analizira tradicionalnu vokalnu muziku Vlaha u Homolju, prema zvučnim zapisima sačuvanim u zaostavštini etnokoreologa Olivere Mladenović. Rubrika „Naučna kritika i polemika“ sa svojih pet priloga o knjigama i zvučnim izdanjima predstavlja neke od najznačajnijih rezultata bogatog naučnog rada i izdavaštva u oblasti muzikologije i etnomuzikologije. Završnim zapisom časopis „Muzikologija“ se oprašta od cenjene koleginice Vesne Mikić, redovnog profesora na Katedri za muzikologiju Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, koja nas je prerano napustila. U ime članova Redakcije časopisa „Muzikologija“ i u svoje lično ime izražavam srdačnu zahvalnost recenzentima za temeljno čitanje radova i korisne sugestije.
| Izdavač | Muzikološki Institut SANU |
|---|---|
| Autor | grupa autora |
| Godina izdanja | 2020 |
| Jezik | SRL |
| Pismo | Ćirilica |
| Povez i format | Plastificirane korice | 160 x 240 mm |
Za više informacija o proizvodu poslati upit na [email protected]









Recenzije
Još nema komentara.